MAJ18
Efekat svijeće sa LED na Arduino
U ovom projektu su korištene 3 LED i Arduino da bi se kreirao realističan efekat vatre. Ovaj uređaj se može primjeniti u lažnom kaminu za ljetne noći kada ne želimo dodatno zagrijavati prostoriju.
Potrebne su difuzne LE diode da bi efekat bio što bolji. Ukoliko se koriste visokoefikasne LED potrebno je zamutiti svjetlo sa papirom kao što je prikazano na filmu. Izvorni kod je pisan u C-u i dostupan je za download na projektnoj stranici.
Izvor: earthshine
MAJ15
Napravi svoj bežični prenos energije
Kako bi bilo da se riješimo svih ovih kablova koji se petljaju iza radnog stola? Bežični prenos energije nije ništa novo, danas postoji dosta uređaja koji se mogu kupiti a koji imaju veze sa bežičnim prenosom energije, npr.: električna četkica za zube koja se puni preko transformatora čija jezgra nije ništa drugo nego zrak, PC miš koji se napaja sa podloge i slično.
Ovdje je opisan postupak izrade primarne i sekundarne zavojnice za bežični prenos električne energije. U suštini ovo je samo prezentacija ovog koncepta koju svako može ponoviti kod kuće. Sve što je potrebno jeste LED, kondenzator, dvije zavojnice i neki izvor AC signala. AC signal se može generisati sa generatorom funkcija a vjerovatno i sa NE555 kolom. Za maksimalni prenos energije, potrebno je dobro uskladiti zavojnice frekvenciji AC izvora.
Izvor: robotkid249
MAJ13
Mali autonomni magnetni roboti
Ovdje je opisan način izrade malih autonomnih magnetnih robota koji se mogu kretati po metalnim vertikalnim površinama kao što su: liftovi, frižideri ili bijele table za pisanje.
Roboti imaju po tri svjetlosna senzora koja im određuju njihove osobnosti: crveni, zeleni i žuti. Crveni robot se kreće brzo i prema drugim objektima. Zeleni robot se kreće sporije i bježi od okolnih objekata. I na kraju žuti roboti se kreću veoma sporo i kada detektuju neki okolni objekt ispred sebe zaustave se. Od bitnijih komponenti u izradi su korišteni servo motori, svjetlosni senzori i Atmel mikrokontroler.
Izvor: Stacey Kuznetsov
MAJ11
Napravi svoju LED od SiC kristala
Krajnje je vrijeme da i mi sami napravimo svoju prvu LED. Veoma je jednostavno a sve što nam treba je SiC (Silicon Carbide ili Carborundum) kristal, dvije elektrode i električna struja. Ovaj fenomen je otkriven sasvim slučajno u 1907. godini dok je radio amater eksperimentisao sa poluprovodničkim materijalima u svom radio prijemniku. Prva LED od ovog materijala je napravljena 1960. godine kao plava LED.
Ovdje je opisano kako proizvesti LED svjetlost od Carborundum kristala. Veoma je bitno da se kristal "drži" sa pozitivnom elektrodom. Pored toga, bitno je ograničiti struju na nekih 30mA jer jača struja će zagrijati kristal. Sada, da bi proizveli svjetlost, treba dodirivati kristal negativnom elektrodom (obično iglom ili licnastom žicom) i na tački dodirivanje će se prizvesti svjetlo. Boja svjetla zavisi od jačine struje i pozicije elektrode na kristalu.
Izvor: Michael T. Lippert
MAJ9
Solarna ćelija u kućnoj izradi
Ovdje je predstavljen proces izrade male solarne ćelije koja se sastoji iz dvije bakarne ploče, tekućine i kućišta.
Tekućina u koju su uronjene bakarne ploče je rastvor sode bikarbon ili kuhinjske soli. Veća bakarna ploča je prethodno pečena nekih 30 minuta na ringli da bi se prevukla sa bakar-oksidom. Sa ovom ćelijom se neće moći napajati neki zahtjevniji potrošač jer ona može dati svega 58uA na 0,1V. Ovo je nikako ne čini manje zanimljivom jer se može koristiti i kao foto-detektor (ili napajanje za digitron).
Izvor: alessiof76
MAJ8
Bežični POV displej
POV displej je displej koji ispisuje karaktere uz pomoć pomjeranja niza LE dioda. Da bi to pomjeranje bilo neprekidno, ono se vrši kružnom putanjom. Zbog činjenice da ljudsko oko može registrovati samo nekoliko promjena u sekundi, LE diode se okreću veoma brzo čime se stvara aluzija solidnog LED displeja.
Ovaj modularni RGB POV displej je finalni rad dvoje studenata sa Cornell univerziteta. Moguće je ispisivati poruke koje se šalju preko PC-a bežičnom komunikacijom koristeći XBee modul. Korišten je mikrokontroler Atmega644 i sve je realizovano na dvije PCB pločice: glavna sa mikrokontrolerom i LED pločica sa 96 LE dioda. Sinhronizacija odnosno detektovanje pozicije rotirajuće ploče je izvršeno uz pomoć Hall-ovog senzora. Izvorni kod je pisan u AVR GCC C-u i dostupan je za download na stranici projekta.
Izvor: Jonathan Diamond, Honghao Tian
MAJ6
LED senzorska tastatura za piano
Ovdje je predstavljen finalni projekat dvoje studenata na Cornell univerzitetu. Radi se o pianu sa jednom oktavom koji je implementiran na Atmega664 mikrokontroleru. Zanimljivo za ovaj projekat je tastatura koja je napravljena od LE dioda.
Svaka tipka se sastoji od 9 LE dioda kod kojih se središnja dioda koristi kao senzor. Preostalih 8 LE dioda obasjava prste. Kada se prst dovoljno približi tipki, svjetlost se odbije što se detektuje na središnjoj senzorskoj LE diodi. Cijeli izvorni kod pisan u AVR GCC C-u je dostupan za download.
Izvor: Cristina Guzman, Joe Vulih
MAJ4
Beskontaktna dinama za biciklo
Veoma je poželjno imati svjetla na biciklu, a pogotovo zadnje. Još poželjnije je da svjetla ne zahtjevaju dosadnu zamjenu baterija. U te svrhe se naravno koristi dinama ali klasična dinama poprilično usporava kretanje bicikla i stvara bespotrebnu buku zbog trljanja od gumu. Naravno, moguće je kupiti beskontaktnu dinamu ali zašto kupovati kada se može napraviti?
Ovo svjetlo za biciklo koje je predstavljeno se sastoji iz 3 LE diode i kondenzatora. To se napaja sa beskontantnom dinamom koja se sastoji od namotaja nekog releja i magneta iz hard diska. Svjetlo je napravljeno tako da u toku vožnje jedna LED konstantno svijetli dok preostale dvije izmjenično trepere.
Izvor: vbnicolau
