Elektrane su medjusobno spojene preko motora-generatora.
Kada zelis trositi struju iz dvije elektrane istovremeno one se nekako moraju sinhronizovati. Sinhronizacija je nemoguca ili je vrlo komplikovana pa se radi slijedece: iz elektrana se uzima energija sa kojom se napaja motor na kojem je spojen generator (turbina). Znaci presipanje iz supljeg u prazno u cilju sinhronizacije.
To sam vidio neki dan na Discovery-ju.
MORGAN wrote:Kombinacijom serijskog i paralelnog spoja
(Mislim da je za ovo pitanje jako velik odgovor)
Ma koja je tombinacija? Na distibutivnu mrežu se spajaju generatori elektrana: paralelno sa istom sinkronizacijom, koja se obavlja preko sinkroskopa i pobudni napon za generator se dovađa iz druge elektrane, kako je Trax napisao.
Zamolio bih Vas da mi još odgovorite koko se određuje/računa kapacitet kondenzatora koji se spaja nakon grecovog spoja za tzv. peglanje napona. Unaprijed Vam hvala.
MORGAN wrote:Kombinacijom serijskog i paralelnog spoja
(Mislim da je za ovo pitanje jako velik odgovor)
Ma koja je tombinacija? Na distibutivnu mrežu se spajaju generatori elektrana: paralelno sa istom sinkronizacijom, koja se obavlja preko sinkroskopa i pobudni napon za generator se dovađa iz druge elektrane, kako je Trax napisao.
Drago vidiš da kraj odgovora stoje
To znači da je zajebancija...
Zanima me koliko je PRIBLIŽNA temperatura ako kroz 2N3055 tranzistore teće 4A uz 30V... Stvarno nemam dojam o kojoj bi bilo temperaturi riječ..... Zanima me više da li se tu radi o temperaturam do 50°C, 100°C ili 300°C -> znači okvirno, čisto da dobim dojam....
Ovisi kroz koliko tih tranzistora teĆe tih 4A i koliki je pad napona na njima (nije navedeno je li tih 30V pad napona na njima ili je to ulazni napon!). To je teško odrediti empirijski. Najtočnije je izmjeriti termometrom.
A koliki ti je hladnjak za tranzistore. Kojima si vijcima pričvstio tranzistore: M3 ili M5, preko liskuma ili direktno na hladnjak, pa onda možemo izračunati disipaciju i temperaturu okoline.
Hladnjak je dost veliki rebrasti (dva, jedan kraj drugoga) ti su hladnjaci bili na nekim procesorima nekad davno, na jedan mogu (i budem) montirao ventilator. Ti su hladnjaci s valjske strane aluminijske kutije, tranzistori su preko aluminijskog L profila zašarafani prek M4 vijka na unutarnju stranu kutiju direktno iza hladnjaka. Ispod tranzistora su izolacijski podmetači. Naravno sve je dobro namazano termo-vodljivom pastom. Na 3 komada 2n3055 dolazi max 33V 4A a izlazi isto 4A koji se elektronikom mogu namjestiti na max 3A (limit stuje, ali to je manje bitno)
Pošto sam šprical kutiju s renco sprejem, na kojemu piše da nije za elemente koji će se kasnije zagrijavati na visokim temperatura brine me da li će boja izdržati. Napominjem da to piše samo za temeljnu dok za isti takav lak ne piše ništa. Špricana je samo valjska strana kutije i to samo okolo hladila, što znači da ispod hladila nema boje....
Pa me zanima kolika je ta temperatura koju proizvode tranzistori i hoće li lak izdržati....
mega162 wrote:Hladnjak je dost veliki rebrasti (dva, jedan kraj drugoga) ti su hladnjaci bili na nekim procesorima nekad davno, na jedan mogu (i budem) montirao ventilator. Ti su hladnjaci s valjske strane aluminijske kutije, tranzistori su preko aluminijskog L profila zašarafani prek M4 vijka na unutarnju stranu kutiju direktno iza hladnjaka. Ispod tranzistora su izolacijski podmetači. Naravno sve je dobro namazano termo-vodljivom pastom. Na 3 komada 2n3055 dolazi max 33V 4A a izlazi isto 4A koji se elektronikom mogu namjestiti na max 3A (limit stuje, ali to je manje bitno)
Pošto sam šprical kutiju s renco sprejem, na kojemu piše da nije za elemente koji će se kasnije zagrijavati na visokim temperatura brine me da li će boja izdržati. Napominjem da to piše samo za temeljnu dok za isti takav lak ne piše ništa. Špricana je samo valjska strana kutije i to samo okolo hladila, što znači da ispod hladila nema boje....
Pa me zanima kolika je ta temperatura koju proizvode tranzistori i hoće li lak izdržati....
Ne postoje programi za pravljenje ploĆica. Postoje programi za projektiranje ploČica, a najbolji je onaj s kojim znaš raditi i s kojim možeš izraditi projekt koji zadovoljava tvoje potrebe. Nakon što isprojektiraš ploČicu, onda koristiš neku od tehnika izrade - sitotisak, glačalo ili laminator, foto-postupak ....